Konli za Glas Amerike: SPC deluje politički i ekonomski, potrebni i nezavisni eksperti – RTV SUNCE Arandjelovac
Home » Svet » Konli za Glas Amerike: SPC deluje politički i ekonomski, potrebni i nezavisni eksperti

Konli za Glas Amerike: SPC deluje politički i ekonomski, potrebni i nezavisni eksperti

Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori nije samo vjerska institucija, već je i politički i ekonomski akter, ocjenjuje u intervjuu za Glas Amerike potpredsjednica Centra za strateške i međunarodne studije za Evropu, Evroaziju i Arktik Heder Konli.

Ona smatra da od tenzija, nastalih zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti, koristi imaju i Kremlj i Beograd.

Glas Amerike: U Crnoj Gori su u toku protesti zbog Zakona o slobodi vjeroispovjesti koji je crnogorski parlament usvojio krajem prošle godine. Vi ste razgovarali sa pojedinim crnogorskim zvaničnicima tokom njihove posjete Vašingtonu. Kako komentarištete aktuelnu situaciju?

Konli: To što je crnogorska vlada predložila u zakonu je prilično standardno u odnosu na ono što su uradile druge zemlje i Srpska pravoslavna crkva se u drugim državama registrovala po ugledu na ovaj zakon. Vlada je tražila mišljenje Venecijanske komisije, ja sam ih ohrabrila da se konsultuju i sa drugim ekspertima da bi osigurali da rade sve što je potrebno i da vode dijalog. Ovo je važno pitanje, koje treba riješiti na pravi način da bi se osiguralo da ne dijeli društvo već da ga na kraju ujedini.

Međutim, isto tako je važno razumjeti da Srpska pravoslavna crkva nije samo vjerska organizacija, djeluje politički u Crnoj Gori i ekonomski – daje zemlju za hotele i slično. To nije samo vjerska organizacija, već se može regulisati ekonomski, a vjerovatno bi je trebalo regulisati i pravno. Međutim, najvažnije je da se ne dozvoli instrumentalizacija vjerskog pitanja, da se vodi dijalog u društvu i da se dođe do određenog razumjevanja. Ne znam da li to može da se dogodi u Crnoj Gori, ali se nadam da će sve strane postupati odgovorno.

Glas Amerike: Crnogorska vlada i Srpska pravoslavna crkva nastavili su dijalog na ekspertskom nivou. Sjedinjene Države takođe ohrabruju dijalog. Da li smatrate da je sporazum moguć?

Objema stranama potrebni nezavisni eksperti

Konli: Biće teško postići sporazum, ali mi je drago da se dijalog nastavlja na ekspertskom nivou. Mislim da su objema stranama potrebni nezavisni eksperti da im pomognu da razumiju kakvi su zakoni i iskustva u drugim zemljama, da bi se utvrdile najbolje mjere. Međutim, strahujem da obje strane ne ostanu previše čvrsto pri svojim stavovima na političkom nivou, da se ne može postići kompromis i da je ključno da jedna strana pobijedi drugu što ne bi dovelo do konstruktivnog ishoda. Važno je razumjeti da je religija važan dio nečijeg identiteta i to moraju da poštuju obje strane u ovom razgovoru, ali kao što sam već pomenula ovo ima i politički i ekonomski karakter, koji nema nikakve veze sa vjerom. i mislim da moramo da razdvojimo te elemente.

Glas Amerike: Pomenuli ste nezavisne eksperte. Da li bi Sjedinjene Države mogle da imaju ulogu posrednika u dijalogu, ako dvije strane čvrsto ostanu pri svojim stavovima?

Konli: Ako bi obje strane bile spremne da prihvate takav razgovor, naš specijalni izaslanik za međunarodne vjerske slobode ambasador Braunbek mogao bi da bude jedan izvor podrške. Drugi entiteti, kao što je OEBS, koji se bave demokratskim procesima ali i manjinskim i vjerskim pitanjima, bi mogli da budu korisni. Venecijanska komisija je naravno veoma važan izvor za pronalaženje kompromisa. Ako bi to bilo od pomoći, apsolutno, ali na osnovu dijaloga na eskpertskom nivou možemo da vidimo da li postoji put za posredovanje neke treće strane. Ako ne, moramo da ohrabrimo obje strane da nastave dijalog i pronađu kompromis.

Glas Amerike: Srpska pravoslavna crkva tvrdi da je cilj zakona da se oduzme crkvena imovina. Na osnovu onoga što znate o zakonu, da li smatrate da je to legitimna bojazan?

Konli: Kao što sam rekla, pokušavam da razdvojim nekoliko faktora. Mislim da je cilj zakona dijelom da se od nekih od najvažnijih vjerskih objekata napravi nacionalna kulturna baština, i to bi moglo da podstakne strahovanja. Mislim da neke ekonomske aktivnosti Srpske pravoslavne crkve i neka njena imovina nemaju nikakve veze sa vjerom i religijom. Nadam se da će proces dokumentacije, predviđen zakonom, omogućiti istoričarima da razumiju evoluciju i istorijsku dinamiku Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i da ta istina možda bude dio budućeg pomirenja.

Glas Amerike: Usvajanje zakona svakako je izazvalo tenzije u samoj Crnoj Gori i u odnosima sa Srbijom. Kome idu u korist te tenzije?

I Kremlj i Beograd zaoštravaju situaciju u Crnoj Gori

Konli: Ruska vlada bi svakako imala koristi od podijeljenog i polarizovanog crnogorskog društva. Podijeljena Crna Gora je i dobitak za Srbiju, da bi pokazala da je crnogorska nezavisnost sada dovedena u pitanje i da bi možda trebalo da traži drugu budućnost. Međutim, razgovor koji se vodi u Crnoj Gori mogao bi da ima određene političke implikacije i po samu Srbiju i politizaciju pravoslavne crkve. Svjedoci smo, naročito kada je riječ o Ruskoj pravoslavnoj crkvi, da to postaje izuzetno važno sredstvo ruske državne politike za izazivanje podjela. I Kremlj i Begrad zaoštravaju i ohrabruju ono što se događa u Crnoj Gori.

Glas Amerike: Prošle godine ste pisali o tome kako se Rusija na Balkanu, i u Crnoj Gori, mobiliše pravoslavnu crkvu u okviru svojih napora da ujedini slovenske narode pod ruskim patronatom. Da li Rusija mobiliše srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori i danas?

Konli: Vidimo neke elemente koji zaoštravaju situaciju u Crnoj Gori. Ja uvijek govorim da Rusija ne stvara naše društvene podjele. Ali svakako može da pomogne njihovom produbljivanju, jer želi da pokaže haos, podjele. Ništa nije neprivlačnije od demokratske zemlje, najnovije članice NATO-a u kojoj se vode unutrašnje borbe. Zabrinuti smo da ruski interesi možda ohrabruju i podržavaju neke od protesta, ali ih svakako zaoštravaju.

Glas Amerike: U prošlogodišnjem izvještaju ste govorili i o srpskom patrijarhu Irineju kao sprovodniku ruskog uticaja. Patrijarh je u nedavnom intervjuu rekao da bi moglo doći do sukoba i prolivanja krvi u Crnoj Gori. Kako komentarišete takve izjave čelnika Srpske pravoslavne crkve?

Konli: Kao lider vjerske organizacije, on bi trebalo da bude usredređen na pomirenje i dijalog, da se pronađe miran put naprijed. U redu je naglašavati određena strahovanja, ali svi vjerski lideri imaju posebnu odgovornost da traže mir i pomirenje u skladu sa svojom vjerom. Da, zabrinuti smo, kako protesti rastu i treba da pratimo da li ima nasilnih tendencija, zbog čega je ovaj dijalog toliko važan i zbog čega se u pismu sekretara Pompea objema stranama šalje jasna poruka – Sjedinjene Države su zabrinute i žele da obje strane da dijalogom riješe otvorena pitanja.

Pismo je upućeno na zahtjev Pravoslavne crkve u Americi. Njegovim slanjem, sekretar Pompeo uputio je jasnu poruku da Sjedinjene Države pažljivo prate to pitanje i da žele dijalog i pomirenje. Ako možemo da pomognemo, to bi trebalo i da uradimo. Nadam se da Stejt department takođe razgovara sa našim partnerima iz Evropske unije, zemljama koje imaju veću ulogu i trajan interes na Zapadnom Balkanu, jer dok je ovaj izazov težak sada u Crnoj Gori, vidimo ulogu Srpske pravoslavne crkve u Bosni i drugdje širom regiona. To neće stati. Vraćamo se na potrebu da razumijemo instrumentalizaciju religije, ne u vjerske svrhe, već u svrhu podrivanja i izazivanja podjela u društvu. I moramo da utvrdimo koja su to sredstva – dezinformacije, upotreba paravojnih snaga, cijeli set sredstava koji se koristi širom Zapadnog Balkana.

Jasna poruka SAD – dijalog i pomirenje

Glas Amerike: I to je prisutno u Crnoj Gori? Ta instrumentalizacija SPC?

Konli: Jeste.

Glas Amerike: Crna Gora se suočava sa brojnim dezinformacijama o zakonu i protestima. Ko je odgovoran za tu kampanju?

Konli: Sigurna sam da postoje elementi u samoj Crnoj Gori koji to podržavaju. Ali pretpostavljam i da bi smo primijetili i podršku ruske i srpske vlade, koje bi imali koristi od većih sukoba.

Izvor: Glas Amerike